Kada se osoba suoči s izazovnom ili neugodnom situacijom, tijelo reagira aktivacijom takozvane reakcije „bori se ili bježi“. U tom trenutku oslobađaju se hormoni poput adrenalina i kortizola, koji povećavaju broj otkucaja srca i ubrzavaju disanje. Ove promjene imaju svrhu osigurati tijelu dodatnu energiju i pripremiti ga na brzu reakciju. Iako su korisne u kratkom roku, prečesta aktivacija može opteretiti organizam.

Fiziološke reakcije uključuju i napetost mišića, promjene u probavi te povećanu razinu šećera u krvi. Tijelo se na taj način priprema za povećane energetske potrebe, ali ako stres potraje, te promjene postaju iscrpljujuće. Zbog toga ljudi često osjećaju bol u mišićima, glavobolje ili umor nakon stresnog razdoblja. To pokazuje kako tijelo izravno odražava emocionalno stanje.

Važno je razumjeti da ove reakcije same po sebi nisu štetne, već prirodan mehanizam zaštite. Problem nastaje kada se stres ponavlja ili traje predugo. Dugoročna napetost može opteretiti srce, disanje i imunološki sustav. Upravo zato stručnjaci naglašavaju važnost pronalaženja načina za redovito opuštanje i smanjivanje fiziološkog pritiska na organizam.